Povijest - feniks koji se izdiže iz pepela

Luksuzni Hotel Kazbek u Dubrovniku Kroz Povijest

Povijest Ville Kazbek je bogata i kompleksna. Našu palaču u Dubrovniku sagradila je 1573 plemićka obitelj Zamanja kao svoj ljetnikovac. Iako namijenjena kao mjesto mira i opuštanja, povijest je imala drugačiji plan.

1806. godine agresor ga je u potpunosti uništio i zapalio ostavivši tek vanjštinu. U drugom svjetskom ratu služio je okupatoru kao zatvor da bi nakon rata ljetnikovac bio konfisciran i korišten kao skladište, a kasnije kao škola.

Tijekom ovih turbulentnih godina ljetnikovac je značajno uništen i mnogi dijelovi su oštećeni ili uništeni. Kada je Hrvatska stekla neovisnost, dvorac je vraćen vlasnicima, ali je zbog godina lošeg održavanja i nebrige bio u izrazito lošem stanju.

Kazbek je od tada nekoliko puta mijenjao vlasništvo, sve dok 2006. kada su mu današnji vlasnici, švedska tvrtka Väinge Invest, nisu odlučili povratiti raniji sjaj i slavu.

Obnova

Tvrka Pervanovo kompletno je obnovila unutrašnjost Kazbeka kako bi mu povratila raniji sjaj i slavu. Obnovu su pomno nadzirali dubrovački konzervatori, a radove je izvodila dubrovačka građevinska tvrtka Alfaplan.

Kazbek Hotel u Dubrovniku je obnovljen po najvišim standardima dubrovačkih luksuznih hotela zadržavši originalnu ljepotu i funkciju ljetnikovca za goste s visokim zahtjevima u pogledu privatnosti i kulture u kombinaciji s modernim sadržajima.

Danas je to hotel visoke kategorije i ponovo sjaji istim starim sjajem.

Dubrovački Ljetnikovci Kroz Povijest

Oko samog Grada, u Lapadu i Gružu od Cavtata do Slanoga od XIV do XVI stoljeća dubrovčani su izgradili 300 ladanjskih objekata i ljetnikovaca. U početku se grade kao kuće vlasnika zemljoposjeda, a kasnije kao ljetnikovci u kojima se čita, bavi umjetnošću, stvara dubrovačka renesansna književnost, filozofija i kultura. Gotičke, gotičko-renesansne građevine u pravilu sličnih tlocrtnih razmještaja prostorija s velikim taracama, vrtovima, odrinama, zasigurno su jedno od najkvalitetnijih arhitektonskih dostignuća ovog dijela Mediterana.

Danas ih je većina napuštena i devastirana, ali još uvijek postoje oni koji se održavaju, u kojima se živi i koji su u funkciji turizma - ponosni smo što je

KAZBEK jedan od njih.